Prvog dana u planu obilaska bio je Nacionalni park Paklenica. NP Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh, Babin vrh, Sveto brdo) – između 15°23' i 15°35' istočne geografske dužine te između 44°18' i 44°25' sjeverne geografske širine. Ovo područje je još 1949. g. proglašeno nacionalnim parkom.

Područje obuhvaća bujične tokove Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, tzv. „pakline“, koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, zatim kao luč - za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova.

Drugog dana obišli smo Muzej Nikole Tesle i Pećinski park Grabovača.

Muzej Nikole Tesle nalazi se u selu Smiljan pokraj Gospića. Osnovan je 1956. g. Danas se nalazi u sastavu Muzeja Like. Muzej sakuplja, čuva, stručno obrađuje, istražuje te prezentira građu vezanu za život i djelo Nikole Tesle; organizira razne aktivnosti i manifestacije te događanja koja imaju odgojni i obrazovni karakter.

Pećinski Park Grabovača javna je ustanova koja je počela s radom 2006. g., a osnivač je općina Perušić. Glavne djelatnosti su zaštita, održavanje, korištenje i promicanje geomorfoloških spomenika prirode na području općine Perušić.  Na području između Perušića i toka rijeke Like evidentirano je ukupno devet speleoloških objekata zaštićenih odredbama Zakona o zaštiti prirode. Osim toga, špilja Samograd, Amidžina i Medina špilja pojedinačno su zaštićene u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode.

Osim navedenih prirodnih vrijednosti ovo područje je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga čine prepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Područjem parka dominiraju brda obrasla niskim šumama (panjačama) obične bukve i hrasta kitnjaka. Najviši vrhovi su Šutića vrh (787 mnv) i Grabovača (770 mnv). U podnožjima brda raširene su livadne zajednice uspravnog oviska i srednjeg trpuca.

Radi se o krajobrazu s visokim stupnjem prirodnosti u zoni šumom obraslih brdskih područja, mozaično raspoređenih livadnih površina i obalnog pojasa rijeke Like.

Galerija.

Tajana Sedak Benčić, prof.,

voditeljica smjene