U sklopu projekta „I ja mogu biti pokretač promjene“ 2. razred agrotehničara tijekom nastavne godine istraživao je energetiku i njen utjecaj na okoliš, pod mentorstvom profesorice Dinke Štih Curiš. Istraživali su kako smanjiti štetan učinak korištenja različitih izvora električne energije te kako promijeniti svoje navike korištenja energije u svakodnevnom životu. U tu svrhu osmislili su pitanja i proveli upitnik među učenicima u Poljoprivrednom učilištu.
Evo kako su učenici odgovorili na 14 postavljenih pitanja:
1. Koliko često razmišljaš o potrošnji energije u svom domu?
20 % učenika razmišlja često o potrošnji.
Većina, odnosno 60 %, o tome razmišlja ponekad.
20 % ispitanika uopće ne razmišlja o potrošnji energije.
2. Smatraš li da je važno štedjeti električnu energiju?
33 % smatra da je to vrlo važno.
Najveći broj učenika, 60 %, smatra da je važno.
Samo 7 % ispitanika smatra štednju nevažnom.
3. Koliko vremena dnevno provodiš koristeći različite ekrane (mobitel, tablet, laptop, TV)?
Nitko ne provodi manje od 2 sata pred ekranom.
13 % provodi između 2 i 4 sata.
Čak 53 % učenika provodi od 4 do 6 sati, dok 34 % pred ekranima provodi više od 6 sati dnevno.
4. Koristiš li u svom domu štedne žarulje i uređaje energetskog razreda B ili više (A, A+, A++)?
33 % učenika koristi isključivo štedne žarulje i uređaje visokog razreda.
53 % koristi većinom štedne žarulje uz neke uređaje visokog razreda.
14 % ispitanika ne koristi štedne žarulje i ima uređaje nižeg energetskog razreda.
5. Koje navike u svakodnevnom životu možeš promijeniti kako bi smanjio upotrebu energije?
Na ovo otvoreno pitanje učenici su navodili različite prijedloge za uštedu energije: gašenje svjetla pri izlasku iz prostorije, korištenje prirodnog svjetla umjesto umjetnog, isključivanje električnih uređaja kada se ne koriste, racionalno korištenje klima uređaja te češće pješačenje ili korištenje javnog prijevoza umjesto automobila.
6. U školu se vozim javnim prijevozom ili pješačim.
53 % učenika to čini uvijek.
33 % se vozi ekološki prihvatljivije ponekad.
14 % nikada ne koristi ove načine transporta.
7. Koliko često gasiš svjetla kada izlaziš iz prostorije?
Pohvalnih 73 % učenika uvijek gasi svjetla.
27 % to čini ponekad, dok nitko nije odgovorio da svjetla nikada ne gasi.
8. Na koju temperaturu ljeti klima uređajem hladiš prostorije u svom domu?
Samo 7 % hladi na manje od 20 0C.
Većina, 60 %, drži temperaturu između 20 i 22 0C.
20 % hladi na više od 22 0C, dok 13 % uopće ne koristi klimu.
9. Zašto bismo trebali štedjeti energiju?
13 % štedi samo zbog manjih troškova.
20 % isključivo zbog zaštite okoliša.
Čak 60 % prepoznaje oba razloga (troškovi i okoliš), dok 7 % smatra da ne bismo trebali štedjeti.
10. Gasiš li TV i računalo kada ga ne koristiš?
53 % uređaje gasi uvijek.
40 % to radi ponekad, a 7 % nikada.
11. Gasiš li klimu i grijanje kada izlaziš iz kuće?
67 % ispitanika redovito gasi sustave grijanja i hlađenja.
26 % to ne čini, dok 7 % to radi ponekad.
12. Koristiš li prirodno svjetlo umjesto umjetnog kada god možeš?
67 % učenika maksimalno koristi prirodno svjetlo.
13 % to čini ponekad, a 20 % nikada.
13. Zatvaraš li vrata i prozore kada je uključeno grijanje ili klima?
Visokih 67 % uvijek pazi na zatvaranje otvora.
33 % to radi ponekad, dok nitko ne ostavlja otvoreno namjerno.
14. Smatraš li da svojim postupcima možeš utjecati na klimatske promjene?
60 % učenika vjeruje u moć vlastitog utjecaja.
7 % smatra da ne može utjecati, dok je 33 % nesigurno.
Na temelju provedene ankete može se zaključiti da su učenici svjesni važnosti štednje energije te da većina njih primjenjuje navike koje pridonose smanjenju potrošnje električne energije. Većina ispitanika redovito gasi svjetla i uređaje kada ih ne koristi, koristi prirodno svjetlo te smatra da je štednja energije važna zbog zaštite okoliša i smanjenja troškova. Iako manji broj učenika ne primjenjuje sve mjere štednje, rezultati su uglavnom vrlo pozitivni. Može se zaključiti da učenici imaju razvijenu svijest o odgovornom korištenju energije, no dodatna edukacija mogla bi još više potaknuti energetski učinkovito ponašanje i očuvanje okoliša.
Kako bi savjetovali učenike o jednostavnim načinima kojima pojedinac može utjecati na klimatske promjene, učenici 2. P osmislili su savjete kojih se svi možemo pridržavati te tako utjecati na klimatske promjene.
Lorena Puklin i Aleksandra Peretić, 2. P
