Prema modernoj školi - u finskim učionicama (galerija+Press Clipping)
Autor: Daniela Usmiani, 27. 9. 2016.
U sklopu Erasmus+ projekta Srednje škole Bedekovčina pod nazivom „Prema modernoj školi“ nastavnice Daniela Usmiani i Sanja Videk prisustvovale su seminaru pod nazivom „Best Practices Benchmarking“. Seminar je održan Helsinkiju u vremenu od 11. do 15. rujna 2016. godine u organizaciji tvrtke Euneos koja već dugi niz godina (2005.) organizira edukacije za profesore. Tema i cilj ovog seminara jest bio približiti i objasniti zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji.
U finski obrazovni sustav i novu promjenu kurikuluma uveli su nas predstavnici KUMA organizacije koja se bavi unapređenjem kvalitete nastave i obrazovanja općenito. Temelj novog kurikuluma je Phenomena based learning, način poučavanja u kojem učenik iskustveno dolazi do zaključaka. Učeniku se ponudi nekoliko tema vezanih uz nastavnu cjelinu, i on sam odabire koju će temu obrađivati i kako. Eksperimentira, istražuje, proučava…. Profesor je tu više kao mentor, tj. njegov je zadatak da učenika usmjeri i pokaže gdje može doći do podataka koje traži, a na učeniku je da procijeni što mu je potrebno od šume podataka koje može pronaći na Internetu. Kod učenika se nastoji razviti 
kritičnost prema informacijama na Internetu kao i odgovornost za sve što radi. Znači, osobine koje su mu potrebne i u životu. Upoznali su nas i s načinima edukacije nastavnika kod kojih država plaća ICT agente koji po potrebi dolaze u školu i na licu mjesta pomažu profesoru i educiraju ga za uporabu novih alata.Sudjelovale smo na nekoliko radionica vezanih za probleme u obrazovanju. Imali smo i priliku predstaviti svoju školu i način kako radimo.
Pa po čemu se oni razlikuju od nas?!
Škole su građene s namjerom da budu funkcionalne, ali i ugodne učenicima. Svaka škola ima veliki prostor namijenjen odmoru učenika (u prostoru su fotelje, stolovi za stolni tenis, imaju slobodu kako će urediti taj prostor). U učionicama također ima različit razmještaj klupa, fotelja, kauč). Cijela škola je uređena kao topli kutak učeniku u koji on rado dolazi. Svaki učenik ima pravo na besplatan, kuhani obrok od čega je jedna linija samo za vegetarijance.
Učionice su prozračne, opremljene (npr. učionica za glazbenu kulturu opremljena je akustičnim gitarama, električnim gitarama, bubnjevima, miksetom,….).
Imale smo mogućnost prisustvovati nastavi i u osnovnoj i u srednjoj školi.
Ravnatelj osnovne škole Jokiniemi u Vanti proveo nas je po učionicama i objasnio da njihovi razredi se sastoje od maksimalno 15 učenika. U sklopu škole, postoji i škola za učenike s posebnim potrebama. Cilj im je što više te učenike integrirati u redoviti nastavni proces. Na svakog učenika s posebnim potrebama dolazi jedan asistent u nastavi. Škola odiše toplinom i nastava je u potpunosti prilagođena potrebama učenika. Za vrijeme našeg posjeta trajao je sat vjeronauka, istovremeno je svako dijete imalo sat kako katoličkog vjeronauka, tako i budizma, luteranske vjere i dr. Njeguje se različitost obzirom da je i stanovništvo vrlo raznoliko i to je ono što nas je oduševilo. Vjerojatno je i to jedan od razloga zbog čega su finci toliko dobri jer nije jednostavno poučavati djecu iz različitih vjerskih, rasnih, socijalnih miljea iz kojih dolaze.U sedmom razredu obavezan je predmet domaćinstvo, u učionici sa četiri u potpunosti uređena domaćinstva gdje učenici samostalno dijele poslove u pripremi obroka. Zvuči poznato?
Budući da smo obje profesorice matematike u srednjoj školi, više svog vremena provele smo u proučavanju nastave u višoj srednjoj školi Tikkurila. Ravnatelj škole objasnio nam je način organizacije škole, nastave, organizaciju nastave i uveo nas u učionice. Tri dana seminara provele smo prisustvujući nastavi, a sami smo birali koje predmete slušamo. Ostale smo iznenađene znanjem engleskog jezika i otvorenosti kako profesora tako i učenika koji su spremno odgovarali na svako postavljeno pitanje. Učenik u samoj učionici ima slobodu u smislu da može odabr
ati želi li zapisivati na satu ili ne. Dopušteno im je korištenje mobitela. Na pitanje učeniku za vrijeme sata matematike („Zašto ne pišete na satu?“), učenik je odgovorio da ionako sve ima u knjizi i da sad želi shvatiti gradivo.
Iznenadilo nas je da smo najveću uporabu računala na nastavi vidjeli upravo na satu povijesti. Veliki dio gradiva učenici mogu naći na web platformama. (Moodle)
Zadnje popodne proveli smo u Znanstveni centar Heureka i proveli prekrasna tri sata u razgledu izložaka iz svih područja znanosti, samostalno istražujući i eksperimentirajući koristeći razne mobile kojima se dokazuju neke fizikalne zakonitosti. Bilo je poput dječjeg igrališta. To je jedan od najvećih centara te vrste u Europi, a interesantno je da imaju i uređene učionice u kojima učenici mogu doći i održavati satove bilo kojeg predmeta i koristiti njihove izloške.
Nakon cijelog tog iskustva mogle bismo zaključiti da naši nastavnici nisu ništa lošiji od finskih, samo je društvo to koje uvelike čini promjenu, način na koji se gleda na obrazovanje u društvu. Jednostavno se prilagođavaju novim potrebama, državni je cilj da stvara mlade ljude sposobne racionalno i kritički promišljati, biti spremne na promjene, prihvaćati različitost; u Finskoj se kurikulum mijenja svakih 10-15 godina, a kod nas?
Svaki bi nastavnik treba otići na ovakav seminar u kojem može ući u učionice finskih škola ne samo da stekne nova saznanja, već da i proširi vidike, da vidi svoje mjesto u svemu tome i unaprijedi svoje poučavanje. Toliko smo dobri koliko ulažemo u sebe i onda te vidike prenesemo na našu djecu.
Nešto slobodnog vremena provele smo u otkrivanju ljepota Helsinkija, gradu s mnoštvom atrakcija, neobičnog dizajna, zanimljive arhitekture, punog zelenila i posebnog ambijent.
Veselimo se nekom novom sličnom iskustvu.
Sanja Videk, Daniela Usmiani
